Hipernatrijemija
je povišenje natrijuma u serumu preko 148 mmol/L.
Glavni katjon ekstraćelijske tečnosti je natrijum. Koncentracija
natrijuma u serumu je jedan od glavnih faktora koji određuje osmolalnost
ekstraćelijske tečnosti i uz određivanje telesne težine, može se
koristiti u dijagnostici poremećaja vodenog bilansa.
Uzrok nastanka
U
patogenezi hipernatrijemije značajni su žeđ i unos vode. Ako nema
poremećaja žeđi i unosa vode neće doći do hipernatrijemije čak ni u
insipidnom dijabetesu. Zato je hipernatrijemija uglavnom povezana sa
nemogućnošću da se dođe do vode, nemogućnošću da se pije ili sa
poremećajem osećaja žeđi. Najčešće se sreće pri nedovoljnoj nadoknadi
tečnosti u operisanih bolesnika.
Klinička slika
Hipernatrijemije
se manifestuje drhtavicom, uznemirenjem, ataksijom (teturav, nestabilan
hod), spastičnostu mišića, mentalnom konfuzijom, grčevima i komi.
Dijagnoza
Postavlja se na osnovu anamneze, kliničke slike i određivanjem serumskog natrijuma.
Lečenje
Lečenje
se sprovodi smanjivanjem nivoa natrijuma primenom diuretika ili
dijalizom (ako je prisutna bubrežna insuficijencija) uz nadoknadu
izgubljene tečnosti 5% glikozom.