Virusni hepatitis A je akutno infektivno i kontagiozno oboljenje
koje se karakteriše izraženim dispeptičnim sindromom i pojavom ikterusa
(žuto prebojena koža i sluzokoža) nastalim usled oštećenja parenhima
jetre.
Uzrok nastanka i učestalost
Izazivač
oboljenja je virus hepatitisa A, označen kao Human enterovirus tip 72.
Pripada RNK virusima, veoma je otporan na fizičke i hemijske uticaje
spoljašnje sredine. Izvor zaraze je oboleli čovek. Čovek je infektivan
tri nedelje pre pojave ikterusa, a sa pojavom ikterusa infektivnost
naglo opada. Osnovni putevi infekcije su preko vode, hrane i kontaktni.
Osetljivost na infekciju virusnog hepatitisa A je veoma visoka, pri čemu
je indeks kontagioznosti posebno visok kod dece i mladih, a manji kod
osoba u trećoj deceniji i kod straijih osoba.
Klinička slika
Period
inkubacije kod inficiranih virusom hepatitisa se kreće od 9-50 dana,
mada najčešće 15-30 dana. Bolest može da ima tipičan i atipičan tok
(anikterusni, asimptomatski, ascitni, prolongirani).
Tipična forma virusnog hepatitisa A ima tri faze u evoluciji: preikterusna, ikterusna i rekonvalescentna.
Preikterusna faza
nastaje naglo, obično kratko traje (3-4dana), pri čemu se zapažaju
znaci intoksikacije u vidu malaksalosti, brzog zamaranja, glavobolje,
osećaje težine u stomaku. Tokom ove faze se zapaža: dispeptični sindrom –
muka, osećaj težine u želudcu, nagonom na povraćanje, povraćanje,
slabim apetitom, bolom pod desnim rebarnim lukom i lakom dijarejom;
gripoidni sindrom – povišena temperatura, glavobolja, bolovi u mišićima,
kataralne promene na gornjim partijama respiratornog trakta;
neurovegetativni sindrom – vrtoglavica, neraspoloženje, smanjena
koncentracija. Krajem ove faze dolazi do promene boje urina, koji je
tamno prebojen, a česta je i promena boje stolice, koja je aholična.
Ikterusna faza
se odlikuje pojavom ikterusa. Ikterus se javlja najpre na sluzokožama, a
potom i na koži. Urin je tamno prebojen – ima boju „tamnog piva“, a
stolica je bledo kolorisana. U slučajevaima sa uobičajnim tokom bolesti
dolazi do smirivanja tegoba iz preikterusne faze. Hepatomegalija je
različito ispoljena i jetra se palpira na 2-3 cm ispod desnog rebarnog
luka. Slezina je takođe uvećana. Ova faza bolesti se održava od 7-14
dana.
Rekonvalescentna faza se odlikuje
isčezavanjem ikterusa i pojavom obilnije diureze. Hepatomegalija i
splenomegalija se povlače. Dužina ove faze je individualana, ali obično
se kreće 1-2 meseca.
Dijagnoza
Dijagnoza
virusnog hepatitisa A postavlja se na osnovu epidemioloških podataka i
kliničke slike. Potvrđuje se laboratorijskim testovima funkcionalnog
ispitivanja jetre dok se etiološka dijagnoza postavlja direktnim i
indirektnim metodama.
Lečenje
Lečenje obolelih od akutnog virusnog hepatitisa se sastoji od dijetetskog, posteljnog režima i patogenetske terapije.
Prevencija
Mere
profilakse su opšte i specifične. Opšte mere su identične kao kod
crevnih zaraznih bolesti. Specifične mere zaštite mogu biti pasivne i
aktivne. Pasivne mere zaštite obuhvataju davanje preekspozicione i
postekspozicione imunoglobulinske profilakse. Aktivna imunoprofilaksa
obuhvata davanje vakcine.