Gonokokni artritis se bitno razlikuje od bakterijskih artritisa, iako
spada u tu grupu. Za razliku od drugih bakterijskih artritisa, javlja se
u mladih i zdravih osoba. Žene boluju češće, a trudnoća i menstruacija
su predisponirajući faktori. Njegovu pojavu posebno favorizuje deficit
terminalnih komponenti komplementa.
Klinička slika
Dve
trećine bolesnika ima tenosinovitis, dermatitis i groznicu. Najčešća
lokalizacija tenosinovitisa je na dorzumu šaka. Artritis se javlja u
25-50% bolesnika sa gonokoknom infekcijom. Češće je poliartikularan nego
mono- ili oligoartikularan. Zahvata najčešće kolena, skočne i ručne
zglobove, traje nekoliko dana i ne dovodi do destrukcije zgloba. Ređe
prelazi u hroničan oblik. Kožne promene su u vidu makulopapula, vezikula
(mehurići), ređe pustula i još ređe se javljaju hemoragične bule,
multiformni eritem ili vaskulitis. Lokalizuju se na trupu i
ekstremitetima i prolaze u toku nekoliko dana lečenja. Urogenitalne
simptome ima 25% bolesnika, a 25% anamnezu o gonoreji.
Dijagnoza
Najčešće
se dijagnoza gonokoknog artritisa postavlja na osnovu kliničke slike i
brzog odgovora na lečenje penicilinom. Gonokok se u sinovijskoj tečnosti
otkriva u manje od 25% bolesnika i manje od 10% u krvi ili kožnoj
leziji.
Lečenje
Penicilin je lek
izbora za lečenje gonokoknog artritisa. Dovodi do smirenja svih simptoma
i znakova za nekoliko dana. U slučaju velikih purulentnih izliva u
zglobu i moguće rezistencije na penicilin, preporučuje se lečenje
cefalosporinima III generacije.