Feltijev sindrom je potecijalno ozbiljno stanje udruženo sa reumatoidnim
artritisom. Karakteriše se trijasom – reumatoidnim artritisom (RA),
splenomegalijom (uvećanom slezinom) i granulocitopenijom (smanjen broj
granulcita).
Uzrok nastanka
Rizični
faktori za nastanak Feltijevog sindroma su pozitivan reumatoidni faktor
(RF), dugotrajni RA, agresivni, erozivni sinovitis, pozitivan HLA – DR4,
ekstraartikularne manifestacije RA.
Klinička slika
Početku
Feltijevog sindroma prethodi dugogodišnji agresivni RA, sa zapaljenjima
zglobova ali i ekstraartikularnim manifestacijama (reumatoidni noduli,
pleuroperikarditis, vaskulitis, periferna neuropatija, episkleritis,
Sjoegrenov sindrom, adenopatija).
Može se palpirati
splenomegalija koja je praćena bolom u levom gornjem kvadrantu abdomena.
Bol je uzrokovan infarktima slezine i distenzijom kapsule. Javlja se i
limfadenopatija ( uvećane limfne žlezde), gubitak telesne težine,
deformiteti zglobova, sinovitis, ulceracije na donjim ekstremitetima,
znaci sistemskog vaskulitisa i drugih vanzglobnih manifestacija RA.
Mada
su mnogi pacijenti asimptomatski, kod nekih se razvijaju veoma teške
infekcije usled smanjenog broja granulocita. To su najčešće bakterijske
infekcije kože i respiratornog trakta.
Dijagnoza
Postavlja
se na osnovu anamneze, kliničke slike, kliničkog pregleda,
laboratorijskih nalaza (krvna slika, leukocitarna formula, RF,
antinuklerana antitela).
Lečenje
Pre
svega treba dobro kontrolisati RA. Imunosupresivna terapija dobro
deluje i na RA i na slenomegaliju i na granulocitopeniju. Lek izbora je
metotreksat. Ciklofosfamid, penicilamin, soli zlata su lekovi drugog
izbora. Kod upornih stanja dolazi u obzir splenektomija.