Epistaksa predstavlja krvarenje iz nosa. Po svome intenzitetu ono može
biti vrlo slabo, tako da i bez ikakve intervencije spontano prestane,
ali i vrlo intenzivno i ukoliko se blagovremeno ne interveniše može
ugroziti i život bolesnika.
Uzrok nastanka
Lokalni
uzroci epistakse su idiopatski (nepoznati), traumatski (frakture,
strane tela, iritacija), zapaljenski, tumorski, mikroklimatski i
endokrini. Opšti uzroci su porast krvnog pritiska (hipertenzija,
uzbuđenje, porast centralnog venskog pritiska), akutne infektivne
bolesti, hematološka oboljenja (leukoze, hemofilija, hemoragična
dijateza i dr) i bolesti srca i krvnih sudova.
Klinička slika
Izgled
i opšte stanje bolesnika zavisiće od intenziteta krvarenja. Bolesnik je
najčešće jako uznemiren, sa vidljivim krvarenjima iz nosa, a nekada
usled slivanja krvi i na usta. Ukoliko je teže krvarenje, upadljivo je
bledilo kože i sluznice očnih kapaka, puls je ubrzan, a nekada dolazi i
do kolapsa. Krvarenje nastaje iznenada, često noću u toku sna,
izazivajući paniku kod obolelog i njegove okoline. Krvarenja iz nosa
češće se javljaju u dečjem i starijem uzrastu, a naročito u toku
virusnih epidemija, krajem zime i početkom proleća, kada je i vitaminski
deficit u organizmu veći.
Lečenje
Neophodno
je smirivanje pacijenta. On treba da sedi sa glavom nadole i da mirno
diše. Neposredne metode zaustavljanja krvarenja su razne u zavisnosti od
tipa krvarenja.
Prvo što treba uraditi, to je da se kaže
bolesniku da energično izduva sadržaj ugrušaka krvi iz nosa, a ukoliko
to nije u stanju, onda se to učini pomoću instrumenata ili aspiratora.
Posle toga, ukoliko je krvarenje manjeg intenziteta, potrebno je da
bolesnik nekoliko puta intenzivno udahne i izdahne vazduh kroz nos, i
usled tako izazvane vazokonstrikcije može doći i do prestanka krvarenja.
Može se vršiti pritisak na nozdrve rukom ili hladnom oblogom.
Ukoliko
je krvarenje i dalje prisutno potrebno je izvršiti lokalnu anesteziju
sluznice pomoću komada vate natopljene u 1-2% pantokaina sa nekoliko
kapi adrenalina koja se ostavi u nosu nekoliko minuta. Za to vreme
potrebno je da bolesnik ili pomoćnik pritisne nos sa strane krvarenja.
Ako
se krvarenje i dalje nastavlja, a mesto krvarenja je vidljivo,
primenjuje se kauterizacija krvnog suda hemijskim sredstvima. U tu svrhu
se koristi 10% trihlorsirćetna kiselina ili kristali hromne kiseline
pri tome se mora manipulisati vrlo oprezno, kako se pri stavljanju
jednog od navedenih sredstava ne bi oštetila i okolna sluznica. Ako je
krvarenje obostrano, kauterizacija se ne sme vršiti istovremeno u istoj
visini septuma, jer može doći do nekroze tkiva i perforacije.
Ako
nismo uspeli da zaustavimo krvarenje na ovaj način, ili ako je
epistaksa od samog početka intenzivna, primeniće se prednja tamponada
nosnih hodnika. U tu svrhu koristi se specijalno pripremljena štrajfna
od gaze dužine oko 1 metar,a širine 1 cm (za decu i uža), koja se
prethodno nakvasi u fiziološkom rastvoru. Uvodi se tako da oba kraja
vire iz nosa (prvo se uvede deo gaze udaljen 6-8 cm od početka), a gaza
se slaže kao harmonika u smeru napred-nazad ili gore-dole. Prednja
tamponada treba da je dovoljno čvrsta da zaustavi krvarenje, ali i
pažljiva da ne ošeteti sluzokožu. Tampon ostaje u nosu 48 sati, a posle
se vrši detamponada.
Zadnja tamponada nosa se vrši ako krvarenje
traje i posle prednje tamponade. Preporučuje se opšta anestezija, jer
je procedura bolna. Za ovu vrstu tamponade potreban je čvrst jastučić od
gaze uvezan sa čvrstim koncima unakrsno, veličine koja odgovara
veličini epifarinksa i uveže se čvrsto, tako da ostanu četiri slobodna
kraja dužine oko 30 cm. Kroz nos se uvede kateter i njegov vrh se izvuče
kroz usnu duplju. Dva kraja konca od tampona se zavežu za kateter i
povlačenjem katetera unazad izvade se kroz nos. Tampon se fiksira u
epifarinks, a krajevi konca se učvrste flasterom. Sledi prednja
tamponada. Tampon u epifarinksu stoji 48 sati. Obavezna je antibiotska
terapija, jer su otvori sinusa blokirani. Ovako zbrinuta epistaksa
zahteva da se bolesnik hospitalizuje, primeni internistička terapija,
kao i kompletno ispitivanje.
Nekada u cilju zaustavljanja težih
krvarenja iz nosa potrebno je učiniti operaciju nosne pregrade, a u
najtežim slučajevima podvezivanje arterije karotis eksterne ili njenih
grana.