Akutne obliteracije perifernih arterija nastaju usled naglog prekida
cirkulacije. Klinička slika je veoma teška i zavisi od lokalizacije
obliteracije i mogućnosti razvoja kolateralne cirkulacije.
Uzrok nastanka
Najvažniji
uzroci obliteracija arterija su embolije, tromboze i povrede. Embolusi
su u 80 – 90% srčanog porekla. Najčešće su u pitanju srčane mane,
infarkt miokarda, primarne miokardiopatije, ugrađene veštačke valvule,
srčane i arterijske aneurizme. Embolije se često javljaju kod poremećaja
srčanog ritma, naročito kod fibrilacije pretkomora. Tromboze nastaju
usled povećanja ateromatoznog plaka i nadovezanog tromba i češće se
javljaju kod dehidratacije, hipotenzije, infektivnih bolesti, karcinoma,
disproteinemije, diseminovane intravaskularne koagulacije i drugoih
patoloških stanja.
Klinička slika
Naglo
zapušenje arterije izaziva ishemiju u području koje taj sud snabdeva.
Ukoliko se brzo razvije kolateralna cirkulacija, revaskularizacija je
moguća. Stanje otežava spazam arterija i nadovezan tromb, koji se
razvija proksimalno od obliteracije i zatvara ušće mogućih kolateralnih
arterija.
Najvažniji simptom je bol, utrnulost i hipoestezija (
smanjen osećaj za dodir). Pojava pareza je loš prognostički znak.
Ekstremitet je bled, hladan, cijanotičan (pomodreo), marmoriziran sa
kolabiranim venama. Ispod mesta obliteracije puls se ne pipa, a iznad
može biti i pojačan. Ishemične mišićne kontrakture, paraliza i subkutane
hemoragije i mrlje nastaju između 2. i 7. sata od početka obliteracije.
Dijagnoza
Postavlja se na osnovu kliničke slike, ultrazvuka i angiografije.
Lečenje
Odmah
po ataku treba dati analgetike i heparin intravenski da bi se sprečio
razvoj nadovezanog tromba. Povoljni rezultati se postižu i
streptokinazom, urokinazom i tkivnim plazminogen aktivatorom. Pacijenta
treba hitno transportovati u najbližu hiruršku ustanovu gde se može
izvršiti dezopstrukcija pomoću Fogarty balon katetera ili klasična
hirurška embolektomija sa endarterektomijom i eventualnom
rekonstrukcijom.